Ovo je naša priča
-
Pčelarstvo obitelji Antolčić
Kada se Franjo Čunčić (naš pradjed) 1935. godine počeo baviti proizvodnjom meda, nije ni slutio kako će ona ubrzo prerasti okvire proizvodnje za vlastite potrebe.
Prva selidba pčela, radi dobivanja sortnog meda započinje 1985. godine, kada proizvodnju preuzima njegov sin Slavko (naš djed), a obiteljsku tradiciju nastavljaju njegova kćer Marica sa suprugom Stjepanom Antolčić 1989. godine. Svo znanje i vještine proizvodnje meda, tajne pčelarstva, djed i roditelji su prenijeli na sinove, Miroslava i Tomislava koji nastavljaju tradiciju pčelarenja, u početku zajedno, a kako se broj košnica povećavao, tako se razdvajaju i od 2017. godine svatko brine o svom pčelarstvu. Miroslav se profesionalno bavi pčelarstvom sa blizu 400 zajednica te uz med, pelud, propolis i čisti pčelinji vosak proizvodi i matičnu mliječ te se bavi uzgojem selekcioniranih matica. Uz suprugu koja mu aktivno pomaže i roditelje, u pčelarstvu je stalno zaposlena još jedna osoba. Tako je 2018. godine obiteljska tradicija dosegla brojku od 83 godine kontinuiranog pčelarenja.
-
Proizvodnja
Veći dio pčelinjih društava namijenjen je proizvodnji meda, a ostatak proizvodnji ostalih pčelinjih proizvoda: propolisa, meda u saću, peluda, matične mliječi, voska i uzgoju matica koje proizvodimo naprednim tehnikama za vlastite potrebe i u komercijalne svrhe.
Proizvodimo sedam vrsta medova; bagrem, cvjetni, kesten, livadu, metvicu, amorfu i medljikovac. Za svaki od njih tijekom godine selimo pčele na medonosna područja. Tako bagrem potječe iz šuma u okolici Vrbovca, za dobivanje kestenovog meda pčele sakupljaju nektar u kestenovim šumama nedaleko Petrinje, livade Lonjskog polja zaslužne su za metvičin i amorfin med, dok je medljikovac, livadni i cvjetni med porijeklom sa šuma i livada diljem Turopolja.Posebno mjesto zauzima linija proizvoda koji su na bazi meda, tj. med sa dodatcima. Med sa čokoladom, medeni namaz sa lješnjacima, med sa cimetom i narančinom korom, med s narančom, med s limunom, med sa suhim voćem i ledeni med.
Posljednjih nekoliko godina aktivno sudjelujemo na svim sajmovima i događanjima na području Velike Gorice i okolice, pa čak i šire (Opatija, Slatina, Gudovec). Naš med i proizvodi na bazi meda dobili su mnogobrojne nagrade i priznanja najbolje kvalitete. -
Educiranje
Tradicijski aktivno sudjelujemo u edukaciji naših najmlađih sugrađana – osnovnoškolaca, a tako i srednjoškolaca. Svake godine organizirano nastavnici 3. i 4. razreda osnovne škole posjećuju pčelinjak sa svojim učenicima. Tom prilikom oni uživo vide sva događanja na pčelinjaku, imaju edukativno predavanje, mogu pitati sve šta ih zanima, mogu vrcati med, osjetiti prekrasan miris iz košnice, gledati pčele.
Srednjoškolci ekonomskog smjera posjećuju naš prodajni prostor gdje se upoznaju sa načinom našeg poslovanja od proizvodnje do finalne prodaje, upoznaju realne probleme i prednosti privatnog poduzetništva. Jednom godišnje nas posjećuju i studenti Agronomskog fakulteta iz Zagreba kako bi sva ona znanja koja su stekli na fakultetu vidjeli uživo. Također nas organizirano posjećuju i kolege pčelari iz ostalih udruga što je posebno važno za mlade pčelare kako bi iz prve ruke vidjeli na koji način funkcionira naše pčelarstvo i kako se brinemo o našim zajednicama, a i zbog razmjene iskustava sa kolegama pčelarima.
Krajem 2007. godine, u sklopu kuće preuređen je prostor namijenjen prodaji pčelinjih proizvoda na kućnom pragu. Mogu se kupiti svi pčelinji proizvodi i proizvodi na bazi meda, a isto tako i dobiti sve informacije vezane uz pčelarstvo i pčele.
-
Antolčić Miroslav, dipl. ing. elektrotehnike
Rođen 1977. godine u Zagrebu. Nakon osnovne škole upisuje Prirodoslovno matematičku gimnaziju u Velikoj Gorici, a potom Fakultet elektrotehnike i računarstva na kojem je i diplomirao. Neko vrijeme radi u McDonald´su kao voditelj restorana, a nakon toga do danas radi kao profesor u Srednjoj strukovnoj školi u Velikoj Gorici.
Iako prvi kontakti sa pčelama sežu u predškolsko doba, pčelarstvom se aktivnije bavi od 1998. godine kada je od svog djeda, od milja ˝dede Slaveka˝ – glavnog mentora, dobio na poklon 10 košnica AŽ-10. Te godine djed ga je počeo voditi na sva pčelarska predavanja i izložbe te ga aktivno podučavao svemu što je znao o pčelama. U 2007. godini završio je tečaj sa zvanjem Pčelar, a u 2014. tečaj sa zvanjem Pčelar specijalist. Aktivan je član Pčelarske udruge Turopolje i Hrvatskog Apiterapijskog društva. Osim proizvodnje meda, peluda, propolisa i pčelinjeg voska, bavi se i proizvodnjom matične mliječi i uzgojem selekcioniranih matica pčela.
Matičnu mliječ počinje proizvoditi u 2009. godini. To je dio pčelarstva koji osobno smatra složenim, vrlo zahtjevnim, ali i iznimno interesantnim i perspektivnim.
Uzgojem matica se bavi od 1995. godine, a od 2013. godine je i član Udruge uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske.
-
Ines Erceg Antolčić, dipl. ing. grafičke tehnologije
Rođena 1980. godine u Zagrebu. Nakon završene osnovne škole upisuje XV. Prirodoslovno matematičku gimnaziju u Zagrebu (popularni MIOC), a potom Grafički fakultet u Zagrebu na kojem je i diplomirala.
Tijekom cijelog trajanja studija radi u McDonald’su Velika Gorica gdje i upoznaje svog tada budućeg supruga Miroslava i polako upoznaje čudesan svijet pčela.Po završetku studija 2006. godine zapošljava se u jednoj renomiranoj grafičkoj tvrtki koja se bavi proizvodnjom fleksibilne ambalaže. Kao pripravnik počinje raditi u odjelu nabave, zatim postaje Predstavnik uprave za kvalitetu pa nakon toga Direktor proizvodnje. Aktivno sudjeluje u provođenju ISO 9001 norme te u uvođenju i implementaciji ISO 14001 norme te BRC norme for packaging.
2015. godine napušta posao u struci i u potpunosti se posvećuje pčelarstvu, pokrivajući prodaju pčelinjih proizvoda, proizvodnju matične mliječi i distribuciju matica. Konstantno ulaže u nova znanja i sudjeluje na raznim edukacijama vezanim za pčelarstvo. 2011. godine upisuje i završava tečaj sa zvanjem pčelarica, a 2012. godine tečaj za Senzorskog analitičara meda- 1. stupanj.
-
Antolčić Stjepan
Rođen 1951. godine, po struci elektrotehničar i programer informatičkih sustava. U mirovini od 2003. godine kao djelatna vojna osoba. U 2008. godini završio tečaj sa zvanjem Pčelar.
-
Antolčić Marica, prof.
Rođena 1951. godine. Profesor povijesti i engleskog jezika, diplomirala 1973. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U mirovini od 2012. godine. Cijeli radni vijek radila kao profesor engleskog jezika u srednjim školama u Velikoj Gorici (SEM – Velika Gorica, Gimnazija Velika Gorica i u Srednjoj strukovnoj školi u Velikoj Gorici).
“Kao mala djevojčica bila sam uključena u pomaganje kod poslova s pčelama (polijevanje okvira, vrcanje, …). Kako sam rasla tako su me djed i tata (Franjo i Slavko Čunčić) učili i uključivali u sve više poslova. Glavno pomaganje je bilo kada se vrcao med, ali i kod prihrane pčela i seljenja, kuhanja okvira i voska. Udajom za Stjepana Antolčića 1973. godine smo dobili čovjeka koji se svim srcem uključio u pčelarenje i vrlo brzo učio i od djeda i od tate i tako je postao tatina desna ruka kada je djed prestao pčelariti. Na tatin poticaj nas dvoje smo opremili jedan kamion pčela za nas i zajedno s tatom i mamom pčelarili. Naša djeca – sinovi Tomislav i Miroslav i kćer Ana su od malih nogu također bila uključena – učili su najviše od mog tate.
Suprug i ja smo bili poveznica između mojih roditelja i naše djece – naših sinova, koji sada nastavljaju obiteljsku tradiciju i šire proizvodnju. Djed, tata, suprug i ja smo proizvodili samo med za prodaju, a sada su naša djeca to proširila na zavidnu lepezu pčelinjih proizvoda.
Djeca prate razvoj, stručnu literaturu, uvode nove tehnologije; a mi smo podrška i oslonac u svim segmentima gdje oni ne stignu – kako bi cjelokupno bavljenje pčelarstvom i proizvodnja funkcionirali kao jedinstvena cjelina.” -
Način pčelarenja i kvaliteta meda
O pčelarevoj odgovornosti, njegovim postupcima i metodama ovisi kvaliteta pčelinjih proizvoda. Naše pčele prezimljavaju isključivo na medu koje su same sakupile, dakle ne prihranjujemo ih šećernim sirupom. Time je spriječena mogućnost kontaminacije meda konzumnim šećerom.
Druga važna stvar je liječenje pčela i tretiranje protiv bolesti. Protiv varooe (pčelinja uš, donesena u Europu 1977. godine, nanosi ogromne štete u pčelarstvu) se borimo prvenstveno ekološkim metodama. U proljeće izrezivanjem trutovskog saća, a nakon posljednjeg vrcanja meda koristimo organske kiseline (mravlju u ljeti i oksalnu po zimi) koje su sastavni dio meda. Ostala eventualna lječenja vršimo u rujnu, daleko nakon posljednjeg vrcanja meda koje je oko 15. srpnja, lijekom amitrazom, ako su pčele invadirane nametnikom do te mjere da im je ugrožen opstanak do proljeća.
Med vrcamo tek kada med sazrije u košnici, odnosno kada pčele izventiliraju sav višak vlage te ga poklope, tako da se ne može pokvariti. Zato je naš med jako gust i ima minimalne količine vode. Pčele razrojavamo sami, a selekcijskim uzgojem matica dobivamo kvalitetnije i otpornije pčele na sve vanjske utjecaje.
Važan je i smještaj pčelinjaka. Pčele držimo udaljene od bilo kakvih prometnica, industrije i na područjima gdje se zemljište gotovo i ne obrađuje. Stacionarni pčelinjak nalazi se u Turopoljskom lugu, pokraj rijeke Odre. U pašnoj sezoni selimo pčele na lokacije, gdje posjedujemo vlastita zemljišta, udaljene od većih gradova i u Lonjsko polje. Time izbjegavamo mogućnost unosa bilo kakvog industrijskog i gradskog zagađenja u košnice. Bez obzira na sve to, med dajemo na analize u labaratorije radi provjere zdravstvene ispravnosti.
Važno je napomenuti da med, pelud, vosak, propolis i matičnu mliječ, koje prodajemo, proizvodimo sami na našim pčelinjacima, te time garantiramo za kvalitetu svih proizvoda. Postoji mogućnost da neke proizvode tijekom godine prodamo i nemamo ih neko vrijeme. Međutim, najvažnija nam je kvaliteta, a ne količina.
Glavna misao vodilja u našem obiteljskom pčelarstvu je NAČELO IZVRSNOSTI.